| Uzgoj matica |
|
|
|
|
Organizovani uzgoj matica
Ferid Velagić Tuzla
Volim da pričam i pišem o uzgoju matica i proizvodnji matične mliječi. Ovaj posao profesionalno radim u posljednjih 12 godina. Opredjeljenje za ovaj posao došlo je stihiski i polahko. Na ovu odluku vjerovatno je uticao nedostatak posla u struci za koji sam se školovao i dugogodišnja navika da redovno svake godine u svim košnicama mijanjam sve matice. Možda će vas ovo iznenaditi, ali ja matice u svojim košnicama maksimalno iscrpim u toku jedne pčelarske godine. Naviku za redovnu zamjenu matica uveo sam odavno još kada sam bio Medexsov kooperant. Naravno mi proizvodimo i vrcani med ali ne jurimo za velikim količinama i prinosima kao nekada. Većinu radnog vremena iskoristimo na ranije navedene dvije proizvodnje. Neki pčelari se hvale sa velikim brojem pčelinjih društava. Mi se možemo pohvaliti sa čistim prosječnim dohotkom po jednoj proizvodnoj košnici na pčelinjacima. Svaka naša košnica je u konstantnom dvomatičnom a povremeno i tromatičnom sistemu. Ovo je posebna tema i o tome sam pisao u svojoj sedmoj knjizi. Ekonomičnosti u pčelarskoj proiozvodnji posvećujemo mnogo pažnje. Bez toga nema napredka u pčelarstvu. O ekonomičnosti u uzgoju matica želim da pišem, da iznesem svoje iskustvo. Naše profesionalno opredjeljenje izraslo je iz amaterskog uz praktično i teoretsko usavršavanje. Na oplodnoj stanici uzgajamo i pripremamo samo jaka gigantska društva i sa njima radimo. Slabiće ne volimo i ne uzgajamo ih na pčelinjacima.
Oplodna stanica Uzgojno selekcijskog centra „Velagić"
Počeli smo uzgoj matica sa Jenterovim aparatom. Takvim uzgojem matica bio sam zadovoljan. Još dok sam ovaj posao radio amaterski koristio sam 5 ovih aparata. Registraciom firme i početkom profesionalnog uzgoja matica prešao sam na sistem presađivanja larvi. Možda bih se iranije opredjelio na ovakav način rada, ali tada nisam znao da ću ovaj posao raditi profesionalno.
Naši pčelinjaci su ciljano postavljeni i proizvodnje na njima su razgraničene. Pčelinjak za uzgoj matica ciljano je postavljen na lokaciji na kojoj u blizini nema pčelinjaka. Konstantno je prisutna nadražajna paša a prednost je što uvijek od proljeća pa do rane jeseni ima polenske paše. Na ovom terenu nema jače nektarske paše i u uzgoju matica to nam ide u prilog. Nekada nas iznenadi lipa kad obilnije medi i tada nam napravi zastoj u uzgoju. Iz košnica na oplodnoj stanici nikada se ne vrca med. Ova pčelinja društva se konstantno stimulativno prihranjuju svaku noć. Na taj način mi praktično upravljamo konstantnom maksimalnom proizvodnjom legla tj. žive mase pčela.
Snimak iz drugog ugla
Na oplodnoj stanici koristimo košnice tipa L.R. i one su postavljene u grupama i prema namjeni. Svaka od ovih grupa košnica ima svoj zadatak u ukupnom uzgoju matica :
U našem uzgoju matica svake godine prisutne su po 4 linije za ovu namjenu. Kod nas je prisutna inkubatorska proizvodnja matica. Od dva električna inkubatora kapaciteta po 800 matičnjaka uvijek jedan radi, a jedan je za rezervu. Uvijek je bilo: teško, naporno i odgovorno raditi ovaj posao. Mi smo ga shvatili naozbiljnije i kvalitetu poklanjamo mnogo pažnje. Potrošnja hrane u pčelinjim društvima u ovom uzgoju je velika. U ukupnom uzgoju matica najviše pažnje i stimulacije posvećujemo pčelinjim društvima u kojima organizovano uzgajamo trutove i odgajivačkim pčelinjim društvima u koje se startovane larve dodaju posle prvog prihvata u starterima. Misli da su ovo dvije najbolnije tačke u ukupnom uzgoju matica. Potrebno je uvijek obezbjediti veliki broj vitalnih trutova u periodu oplodnje matica iz jedne serije pa i u toku jula i augusta kad su uslovi u prirodi negativni za njihov uzgoj. Pri ovom poslu treba zaboraviti riječ prirodno rojenje pčela a ni slučajno ga imati prisutnog na svojim pčelinjacima i oplodnoj stanici. Ako imate ovaj problem onda od posla tj. kvalitetnog uzgoja matica nema ništa.
Formiranje startera
Kalendar, rokovnik i računar su neophodan pribor bez kojeg se danas ovaj posao ozbiljno nemože raditi. Sve se mora evidentirati. Ko ima povjerenje u svoju glavu da sve može zapamtiti taj će se zablokirati u pola posla. Pčelinja društva koja nazivamo starteri imaju zadatak da se u njih dodaju tek presađene najmlađe larve. Pčele u njemu imaju osnovni zadatak da te larve u narednih 24 sata izobiljno nahrane. Zbog toga starter mora biti bogat sa pčelama što mlađe starosti tj. napovoljnije je da u njemu bude najviše pčela koje su u dobi kad su najsposobnije proizvoditi matičnu mliječ. Nikad u starteru nije mnogo pčela. Stare pčele u starteru nemaju mnogo posla. One u njemu najčešće smetaju. Startere formiramo u grupi namjenskih košnica i po potrebi za svaku seriju. Naš način formiranja startera je bez matice i bilo kakvog legla. U starteru se nalaze samo ramovi sa nepoklopljenim medom i dosta perge.
Ram s leglom Ramovi sa leglom iz tih košnica koje privremeno preuređujemo u startere prenosimo privremeno u nastavke nekih drugih jakih pčelinjih društava. Matice sa 3 rama pčela legla i hrane privremeno se postavljaju u nukleuse. Starteri formirani od dvomatičnih pčelinjih društava su najčšće jačine od oko 4 kg. Pri presadivanju u startere se dodaje 90 presađenih larvi. U naredna 24 sata tolika masa pčela ima na raspolaganju samo taj broj larvi. Pčele iz startera normalno lete u prirodu. One na raspolaganju imaju dosta meda u saću, perge i prisutan obogaćen sirup sa medom i polenom. U starteru je prisutna ram hranilica sa oko 4 kg mednopolenske pogačice. Neko će reći „pa dokle sa hranom". E ako hoćete dobar ishod tj. rezultat i kvalitet onda morate uložiti. Najčešće formiramo 5 ovakvih startera koje iskoristimo po 3 puta u narednih 72 sata. Procenat prihvata larvi na startovanju je visok a larve su izobiljno nahranjene. Upravo prva ishrana larvi mnogo utiče na kvalitet matica.
Starter je zapremine 2 nastavka L.R. košnice. Najčešće pčele iz 4 nastavka tj. od 2 matice zbrišu se ili natresu u dva nastavka. Naravno dio pčela se prenese na ramovima sa leglom u druge košnice a dio pčela prenese se u nukleuse sa maticama na čuvanje. U donjem nastavku startera su najčešće 5 do 6 ramova sa hranom a slobodan prostor na mjestu gdje bi trebali biti ostali ramovi sa razlogom je ostavljen da se ispod gornjeg nastavka u kojem je presađeni materijal objese pčele u obliku brade. U ovom slučaju na manjem zapreminskom prostoru veća je koncentracija pčela. Glavni cilj je da se u ovom slučaju ali i u slučaju formiranja jakih odgajivačkih društava obezbjedi maksimalni broj pčela po jedinici zapremine ili površine saća. Rezultat ovog razloga vidljiv je kasnije a ne u starteru. Naravno da će pčele početi raditi i zaperke u slobodnom prostoru. A da li je nekad viška zaperaka posebno potrebnih za satne osnove u našoj organskoj proizvodnji meda i matične mliječi.
FORMIRANJE ODGAJIVAČKIH PČELINJIH DRUŠTAVA
Sva priprema za zimovanje i proljetni razvoj odvija se kao i kod ostalih dvomatičnih pčeliniih društava. Njihov zadatak u toku proizvodne sezone je da prihvate i nastave uzgoj startovanih larvi iz startera nakon 24 sata provedenih u njemu. U našem uzgoju koristimo odgajivačka društva sa konstantnim prisustvom obje matice u jednoj košnici. Pripremamo ih da su spremna za prihvat na uzgoj startovanih larvi iz startera 12 sati raniji. Ako presađene larve dodamo u startere u 9 sati ujutru odgajivačka društva pripremamo isti dan predvečer a startovane larve u njih prenosimo sutradan oko 9 sati. U ovim pčelinjim društvima prisutna je konstantno obogaćena pogačica od kraja januara pa sve do kraja uzgoja. Svaka košnica potroši od 20 do 25 kg pogačice. Zanimljivo je ovdje da se od prve pripreme za prihvat larvi na dalji uzgoj pomoćno pčelinje društvo nalazi na podnjači a osnovno odgajivačko iznad njega. Znači sasvim suprotno nego u proizvodnji meda sa dvomatičnim pčelinjim društvima. Pri prvoj pripremi Snelgrova razdjelna daska zamjenjuje se punom pregradnom daskom koja se koristi sve do kraja uzgoja matičnjaka. Pri prvoj pripremi za korištenje odgajivačkih društava plodište pomoćnih društava svodi se na jedan plodišni nastavak i u toku ljeta se ne proširuje. U njemu ostaje matica sa jednim ramom legla različite starosti. Ostali prostor popunjen je sa izgrađenim saćem. Dodaju se dvije obogaćene pogačice na satonoše ramova. Drugi plodišni nastavak od tog pčelinjeg društva sa 7 ili 8 ramova preostalog legla dodaje se gornjem društvu koje već ima dva nastavka pčela i dosta legla. Donje društvo okupi sve svoje pčele izletnice, ima onaj jedan ram legla, dopunsku stimulaciju pogačicama i u narednih 20 do 25 dana ponovo uzgoji 5 do 7 ramova legla. Od tada donje pomoćno društvo ima zadatak da uzgaja pčele i leglo za pomoć gornjeg odgajivačkog društva. Vratimo se gornjem društvu. Ono je interesantno za ovu temu. Njegov plodišni prostor je u dva nastavka i matica ima dovljno prostora za zalijeganje. Iznad ta dva nastavka nalazi se uramljena matična rešetka koja u ramu ima izlaz za pčele. Iznad matične rešetke se postavlja nastvak sa leglom i pčelama oduzetim od donjeg društva. Iz najgornjeg nastavka tj priostora gdje će se dodati materijal iz startera izlete stare pčele i vrate se na ulaz u pomoćno društvo na podnjači. U nastavku iznad matične rešetke ostaju samo mlade pčele koje se u toku noći sprijetelje kroz matičnu rešetku sa pčelama ispod nje. Ispod matične rešetke nije važno u kojem se plodišnom nastavku nalazi matica. Mlade pčele pored daljeg uzgoja matičnjaka raspoložene su da proizvode vosak i grade saće. Redovno im dodajemo samo po jednu satnu osnovu koju veoma kvalitetno izgrade. Takve izgrađene ramove povremeno vadimo i na njihovo mjesto ponovo dodajemo ramove sa satnim osnovama. U prostoru gdje se uzgajaju matičnjaci uvijek ima 9 ramova. Deseto mjesto u sredini nastavka namjenjeno je za stavljanje ramova iz startera. I to radimo direktno bez brisanja ili otresanja pčela. Možda će neko reći pa to su pčele iz druge košnice. To uopšte nije važno i neće biti problema. Pčele u odgajivačkom društvu bez problema prihvcataju dodate im startovane larve. A koje pčele se neće prihvotiti tog plemenitog posla. Posebno preostale mlade pčele u tom prostoru. Samo neke će ga raditi bolje a neke lošije. U odgajivačka društva dodajemo samo po jedan ram sa 30 startovanih larvi. Znači iz jednog startera nakon 24 sata prenosimo startovani materijal u 3 odgajivačka društva. Odgajivačkih društava uvijek mora biti 3 puta više. Poštujmo zlatno pravilo. Što manje matičnjaka na uzgoju to dobijemo kvalitetnije matice. Naravno da odgajivačka pčelinja društva treba formirati tako jaka da pčele u njima posjeduju višak uzgajivačke energije koju nagdje trebaju ugraditi. Da li one tada pomišljaju na rojenje. Kad osjete da imaju višak energije mi im ponudimo startovane matičnjake iz startera. Kvalitetno startovani, bogato zaposjednuti pčelama i izobiljno nahranjeni. A zašto bi pored njih izgrađivali neke svoje prisilne matičnjake. Ima u nekim košnicama i takvih pčela koje hoće to da rade. Zbog toga u toku prvog korištenja odgajivačkih društava 5 ili 6 dan prekontrolišemo sve ramove sa leglom u nastavku gdje su matičnjaci na uzgoju. Ako su slučajno uzgojeni i prisilni matičnjaci obavezno ih treba sve porušiti. Ako bi ostao i jedan od tih matičnjaka matica iz tog matičnjaka iznenadila bi nas i upropastila sav posao. Ovo nam se ranije nekad i dešavalo. Tokom daljeg uzgoja matičnjaka potrošnja hrane je velika. Zbog toga ova pčelinja društva svako veče prihranjujemo sa pola litra obogaćenog sirupa. Na ulazu u nastavak gdje se nalaze matičnjaci na uzgoju ostavljaju se trake izrezane od limene matične rešetke. Ovo se postavlja zbog slučajnog ulijetanja zalutale i nepoželjne neoplođene matice dok se ona nalazi van oplodnjaka. Ponekad takva matica napravi veliku štetu a zbog nepažnje pčelara budu porušeni matičnjaci koji su sazreli za prenos u električni inkubator . Što se tiče hrane u prostoru gdje se uzgajaju matičnjaci mora biti u izobilju a posebno perge. Matičnjaci ostaju u odgajivačkim društvima sve do starosti od ukupno 14 dana kada se prenose električni inkubatori. Ako su nam odgajivačka društva potrebna za dalje korištenje a matičnjaci nisu ove starosti primjenjujemo dvije kombinacija na pčelinjaku :
Održavanje prostora za uzgoj matičnjaka
U naredne dvije sedmice od prvog dodavanja materijala za uzgoj gotovo svo leglo je izleženo. Potrebno je obogatiti taj prostor sa mladim pčelama. Pošto su sve pčele komunicirale kroz matičnu rešetku sad je lako uraditi prost zahvat. U plodištu ispod matične rešetke pronađe se matica, privremeno na ramu ostavi u nukleus i izvrše samo zamjene mjesta ta dva nastavka. Kompletan nastavak u kojem su do tada odgajani matičnjaci spusti se ispod matične rešetke a nastavak u kojem je većina legla digne se iznad rešetke. Redoslijed radnji je slijedeći:
A šta je sa pomoćnim društvom na podnjači?
Do njeg dolazimo tek kada treći put kompletiramo prostor za uzgoj matičnjaka. To je najčešće nakon 4 sedmice posle prvog formiranja prostora za uzgoj matičnjaka. Za taj period potrošene su dvije stimulativne pogačice ali uzgojeno 7 do 8 ramova legla. Najviše od tog legla je zrelo koje nam je i najpotrebnije. Tada se od njeg oduzme većina tog legla i digne iznad matične rešetke. Na mjesto oduzetih ramova rasporede se drugi ramovi bez legla da bi se matica ponovo zaposlila u oslobođenom praznom prostoru. Ponovo dodajemo po dvije pogačice a slijedeći put do njeg se dolazi nakon 4 sedmice. Na ovaj način u toku uzgoja matica „ opljačka se gotovo kompletno leglo 3 do 4 puta". Praktično ova pomoćna pčelinja društva imaju zadatak da samo uzgoje leglo koje se iskorištava u prostoru za uzgoj matičnjaka. Cilj ovog načina rada je maksimalno iskorištenje: raspoloživih matica, skupocjenih košnica, i sve onoga što je u njima a kao najvažnije imamo veliku uštedu u vremenu koje je kod nas najskuplje. Naravno da za ovaj posao i iskorištenje ranije pomenuto na ovaj način treba imati i druga mnogobrojna pomagala po kojima ovdje zbog prostora nije moguće pisati. U našem načinu uzgoja matica praktikujemo da odgajivačk pčelinja društva imaju neprekidno radno vrijeme od početka maja pa do polovine augusta. U tom periodu ona su konstantno stimulisana, stalno je prisutna obogaćena pogačica i nije nam važno koliko kilograma pojedu te pogačice. I sve se ovo odvija na prostoru gdje nema bogate nektarne paše. Konstantnu snagu pčelinjih društava održavamo sa sirupom i pogačicama. A naravno i maticama koje su u njih ugrađene početkom septembra prošle godine.
Šta nakon posljednje serije matičnjaka?
Vađenjem i iskorištavanjem zrelih matičnjaka i to najčešće polovinom augusta do tada korištena odgajivačka društva se dijele na mjestu gdje je do tada bila matična rešetka postavlja se puna pregradna daska sa izlazom za pčele. U nastavku u kojem su do tog perioda uzgajani matičnjaci ostala je bogata rezerva hrane i 4 do 5 ramova zrelog legla. Nakon 3 sata u te nastavke tj. novoformirane vještačke rojeve dodaju se oplođene matice bez pčela pratilja iz oplodnjaka. Nakon prihvata ovih matica na jednoj podnjači pod jednim krovom ponovo se pripremaju 3 pčelinja društva za slijedeću proizvodnu sezonu. Nakon toga slijedi zamjena matica u ostalim košnicama na oplodnoj stanici i tretiranje pčelinjih društava Timovarom jedinim registrovanim lijekom protiv varoe kod nas.
PČELINJA DRUŠTVA ZA UZGOJ TRUTOVA
Ovo je jedna od najvažnijih karika u neprekidnom lancu koji predstavlja jednu uzgojenu seriju matica. Uzgoju kvalitetnih trutova na oplodnoj stanici od odabranih najkvalitetnijih matica posvećujemo najviše pažnje. Trudimo se da u periodu oplodnje jedne uzgojene serije matica okolina i prostor iznad oplodne stanice bude bogato sazićen sa trutovima iz tih košnica. Dok u tim košnicama uzgajamo trutove u svim drugim organizovano isjecamo trutovsko leglo u ramovima građevnjacima. U velikoj smo prednosti što u blizine nemamo prisutno drugih pčelinjaka. Košnice za uzgoj trutova postavljene su dalje oko 100 metara od ostalih košnica koje su na oplodnoj stanici i namjenjene za ostale svrhe. Poznato je da za uzgoj trutova treba oko 4 puta više hrane nego za uzgoj pčela. Zbog toga u ovim košnicama konstantno je prisutno u ram hranilicama medno polenska pogačica. Ovo je veoma važno u periodu visokih temperatura i bezpašnog perioda. Pored toga obogaćen sirup se dodaje svaku noć kao i ostalim pčelinjim društvima na oplodnoj stanici. Na svaka tri odgajivačka društva postavljena je jedna košnica za uzgoj trutova. Odnosno, na svakih 90 do 100 uzgojenih matica pripada po jedno dvomatično pčelinje društvo za konstantan uzgoj trutova. Oplodnja matica ne smije se prepustiti slučajnosti a rezultat obogaćenog prostora sa trutovima vidi se nakon 10 do 12 dana od uspješne oplodnje matica. Uzgoj trutova počinjemo 10 do 15 dana prije nego počnemo presađivanje prve serije matica u proljeće.
OPLODNJACI
O njima je dosta pisano i neki su kritikovani a neki hvaljeni. Ovdje iznosim samo svoje iskustvo i mišljenje. Ne upuštam se u ovoj oblasti u visoku nauku jer nisam stručan za to. Šta je u stvari oplodnjak???
To je minijaturna košnica iz koje: neoplođena matica izlijeće na orijentacione letove, izlijeće na svadbeni let i prostor u kojem matica posle uspješne oplodnje treba da počne polagati prva jaja. Razvoj matice posle izlaska iz matičnjaka može se podjeliti u 3 faze:
Prostor u oplodnjaku treba da bude srazmjeran njenim početnim mogućnostima u polaganju jaja. Po ovom zapreminskom prostoru ili površini saća koje se u oplodnjaku nalazi i koje postoji matici na raspolaganju dok se ona u njemu nalazi neki upoređuju sa budućim kvalitetom matice. Da li je to ispravno ili ne sada nebi otvarao neka pitanja. Mislim da je od presudnog značaja za kvalitet matice ukupan zbir svih aktivnosti pčela i pčelara koje je ugradio u uzgoju jedne matice ili serije matica od ideje za uzgoj pa sve do poslednjeg povratka matice sa oplodnje. Sve do tada mnogo je važnije od onog posle što pčelar može da uradi. Kad matica počne polagati jaja pčelar može samo da joj ispunjava uslove da bi matica dokazala svoje kvalitete. Pri ovome pčelar nemože ni malo uticati da bi tada još bar malo popravio kvalitet matice. Tada je kasno bilo šta uraditi. Vratimo se oplodnjacima. Nisam za bebi oplodnjake u koje staje oko 50 grama pčela. Lično koristim jednodjelne i dvodjelne oplodnjake. Ne vidim razliku niti probleme ili prednosti jednih u odnosu na druge. Površina saća u jednom ili drugom karikirano upoređeno je kao dvije raširene čovječije šake. Neću računati kolika je tačno ta površina. Tu površinu saća i maticu opslužuje oko 200 grama pčela u narednom periodu dok se ona nalazi u oplodnjaku. Prije svakog punjenja oplodnjaci se opale sa plinskom lampom. Prisustvo stimulativne pogačice je obavezno od prvog naseljavanja pčela pa sve do isporuke poslednjih matica krajem augusta mjeseca. Sada kada bi ponovo radio oplodnjake u njima bi pravio hranilice da u njih odjednom može stati po 1 kg pogačice. Pri tome bih smanjio radno vrijeme oko njih za oko 7 %. A to je velika ušteda u vremenu pri radu sa velikim brojem oplodnjaka. Ali kao što je poznato promjena opreme u pčelarstvu je veoma skupa pa i u ovom slučaju.
PČELINJA DRUŠTVA ZA PROIZVODNJU PČELA ZA PUNJENJE OPLODNJAKA
Oplodnjake punimo sa pripremljenim pčelama koje su u takvom psihološkom stanju da bez problema prihvataju neoplođenu maticu. Masu pčelam obezbjeđujemo u namjenskim košnicama u koje zazimljujemo po 3 pčelinja društva. u proljeće ih stimulišemo pogačicama i sirupom. Dvanaest dana prije punjenja oplodnjaka iz pčelinjeg društva koje se nalazi treće po visini iznosimo maticu sa 3 do 4 rama sa pčelama u nukleus. Praktično to pčelinje društvo ciljano obezmatičimo. Posle toga iz donja dva pčelinja društva oduzimamo sve ramove sa zatvorenim leglom sa pripadajućim pčelama i prenosimo u pčelinje društvo koje smo obezmatičili. Pčelinja društva iz kojeg oduzimamo ramove sa leglom svodimo na jedan plodišni nastavak. Maticama u tim plodištima obezbjeđujemo prostor i uslove za dalji uzgoj legla. Pri tome im dodajemo po dvije obogaćene pogačice. Ovakvih pčelinjih društava pripremamo onoliko koliko nam je otprilike potrebno pčela za punjenje oplodnjaka odnosno implementiranje neoplođenih matica u njih. Svaki pripremljeni i ranije obezmatičeni prostor najčešće se nalazi u tri nastavka košnice tipa L.R. Praktično tu se nalazi od 5 do 6 kg pčela. Od momenta obezmatičenja tog pčelinjeg društva pčele počinju sa izgradnjom prisilnih matičnjaka. U narednom periodu u ovom prostorusve je manje zrelog legla a više mladih pčela. Jedanaesti dan od tog kompletiranja odnosno jedan dan ranije od punjenja oplodnjaka u svaki taj prostor gdje nema matica a ima matičnjaka različite starosti pustimo po jednu neoplođenu maticu. Prije toga ciljano ih obilježimo. Pčele ih bez problema prihvataju jer su u takvom stanju da očekuju neoplođenu maticu iz prisutnih matičnjaka. Naravno upuštena matica odemah primjeti opasnost iz matičnjaka i da se na rješavanje tog problema. Kad bi mi to radili u masi velikog broja pčela sigurno bi preskočili neki od matičnjaka. U naredna 24 sata svi matičnjaci budu porušeni. Dodanu obilježenu maticu ne tražimo prilikom punjenja oplodnjaka. To su uvijek pune matice koje se izlegu u inkubator. Za punjenje oplodnjaka primjenjujemo dvije varijante. Ako punimo oplodnjake sa pčelama na oplodnoj stanici oni moraju da provedu 72 sata u mračnoj i hladnoj prostoriji. Pri tome im se dodaje voda jedan put dnevno. Ako punimo oplodnjake na drugom pčelinjaku koji je udaljen oko 5 km od oplodne stanice onda oplodnjaci ostaju pod istim uslovima 24 sata. Druga varijanta nam se pokazala praktičnija i nju više primjenjujemo. Matice se uzgajaju u inkubatoru i bez njeg je nezamisliv višeseriski uzgoj. Praktično sa njim je milina biti uzgajivač matica. Bez njeg ste uzgajivač vezanih ruku.
RASPORED OPLODNJAKA
Mislim da nema pravila kako postaviti oplodnjake na oplodnoj stanici. Neki nam prigovaraju da su blizu jedan drugog. Međutim naše iskustvo je sledeće:
- visok procenat oplodnje pod obezbjeđenim uslovima je u slučaju tihog i sunčanog vremena. Ne ulazimo u prostor među oplodnjake u periodu orjentacionih letova i periodu oplodnje matica. Oplodnjaci raspoređeni i na veća međusobna rastojanja imaju isti procenat oplodnje pod istim uslovima. Treba tačno znati kad otvarati i kontrolisati stanje u oplodnjacima, - loše vrijeme najviše utiče na mali procemat oplodnje. U periodu lošeg vremena uz sve ranije obezbjeđene uslove nalazimo mrtvih i oštećenih matica na krovovima košnica i oplodnjaka. A tek koliki broj matica pri lošim uslovima i pri povratku ostane u travi. Na to nemožemo uticati. Dok smo radoznalo šetali po oplodnoj stanici u svakom periodu dana kao pokretni orjentir za matice imali smo loš uspjeh. Pored ostalog i to je negativno utjecalo na uspješan povratak matica u oplodnjake.
Postolja i oplodnjaci su montažno demontažnog tipa i lako se mogu preseliti po potrebi na drugu lokaciju. Na kraju uzgojne sezone korišteno saće u oplodnjacima se podrezuje i na letvicama na kojem je izgrađeno ostaje oko 2 cm tog saća. Isječeno saće se pretapa i koristi za izradu satnih osnova za organsku proizvodnju. Pčele u oplodnjacima se nikad i ničim ne tretiraju protiv varoe u periodu uzgoja matica i interesantno je da je u njima nema. Zašto je to tako ja nemam odgovor.
|
