Šta je Hidžretska godina?
Preseljenje Poslanika Muhammeda a.s. i prvih muslimana iz Mekke u Medinu zove se Hidžra i polazna je tacka racunanja vremena muslimanskog kalendara. Ovaj znameniti dogadaj muslimani su uzeli za pocetak svoje ere. Prema proracunu, Hidžra se dogodila 20. septembra 622. godine. Utvrdivanje ovog dogadaja kao pocetka racunanja vremena datira od halife Omera, a odluka je donijeta 17. godine nakon Hidžre. Mjesec Muharrem je odreden kao prvi mjesec u godini, zato sto se ponovo pocinjalo s radom nakon povratka sa hadža. Era je, tako, zapocela ne sa danom Hidžre, nego sa prvim danom mjeseca Muharrema godine Hidžre. Taj prvi dan je bio petak, 16. temuz (juli) 933. godine seleukidske ere i 622. godine julijanskog (gregorijanskog) kalendara.
Hidžretska godina ima takode dvanaest mjeseci:
1.Muharrem, 2.Safer, 3.Rebiu-l-evvel, 4.Rebiu-l-ahir, 5.Džumade-l-ula, 6.Džumade-l-uhra, 7.Redžeb, 8.Ša'ban, 9.Ramazan, 10.Ševval, 11.Zu-l-ka'de, 12.Zu-l-hidždže, koji se broje prema Mjesecevim fazama. Za razliku od Sunceve godine, Mjeseceve faze su krace od Suncevih za deset dana zbog toga hidžretska godina ima 355 dana. Prva Hidžretska godina se broji od kada je Poslanik Muhammed s.a.v.s. sa svojim slijedbenicima pod prisilom mekkelija nacinio preseljenje (hidžru) iz Mekke u Medinu 622. godine.
Ovom prilikom se, u svim Islamskim kulturnim centrima, širom dunjaluka, priprema prigodan program u povodu obilježavanja Nove 1425. hidžretske godine, prisjecajuci se na nastanak i znacaj hidžre za muslimane.
Allah dž.š. kaže: "Broj mjeseci u Allaha dž.s. je dvanaest, prema Allahovoj Knjizi, od dana kada je nebesa i Zemlju stvorio, a cetiri su sveta: to je prava vjera. U njima ne griješite!" (Et-Tevba, 36)
U ova cetiri sveta mjeseca ubraja se mjesec Muharrem, ciji je deseti dan Jevmu ašura. Poslanik s.a.v.s. je za vrijeme svoga boravka u Mekki postio ovaj dan zajedno sa Kurejšijama Mekke. Nakon sto je ucinio hidžru u Medinu zatekao je Jevreje da poste ovaj dan, upitao ih je zbog cega poste taj dan, na što su mu oni odgovorili: "Ovo je velik dan, u njemu je Allah dž.š. izbavio Musa'a a.s. i njegov narod od silnika Faraona i njegova naroda, pa je Musa'a a.s iz zahvale Allahu dž.š. postio ovaj dan, pa ga i mi postimo."
Na šta je Poslanik s.a.v.s. rekao: "Mi smo preci kod Musa'a a.s. od vas.", pa je postio taj dan i naredio ashabima i Ensarijama da ga isto tako poste, a zatim je rekao: "Ako docekam sledecu godinu posticu i deveti dan."
Resullah s.a.v.s. je dodao i deveti dan da bi se u ovom ibadetu razlikovao od Jevreja. Stim u vezi nalazimo i sljedeci hadis, gdje Poslanik s.a.v.s. kaže: "Postite jedan dan prije i jedan dan poslije" (Muslim i Ebu Džurejmeh)
A kolika je vrijednost mjeseca Muharrema i Jevmu ašure vidimo iz sljedecih hadisa.
Rekao je Allahov poslanik Muhammed s.a.v.s.: "Najbolji post poslije Ramazana kod Allaha dž.š. jeste post mjeseca Muharrema." (Muslim)
Muhammed Prenosi se takoder od Ebu Hurejre r.a. da je Poslanik s.a.v.s. rekao: "Najbolji post poslije posta mjeseca Ramazana jeste post Allahova mjeseca u kojem ga molite, post mjeseca Muharrema, a najbolji namaz posle propisanog farz-namaza jeste Kijamu lejl, nocni namaz." (Muslim)
Od blagodati ovog mjeseca jeste opraštanje tj. brisanje manjih grijeha onom ko isposti ovaj dan, kao što se prenosi od ibn Katadeh r.a. koji kaže:
Upitan je Poslanik s.a.v.s. o postu desetog dana u mjesecu Muharremu pa je rekao: "On je iskup (manjih grijeha) za prošlu godinu."
Preseljenje Poslanika Muhammeda a.s. i prvih muslimana iz Mekke u Medinu zove se Hidžra i polazna je tacka racunanja vremena muslimanskog kalendara. Ovaj znameniti dogadaj muslimani su uzeli za pocetak svoje ere. Prema proracunu, Hidžra se dogodila 20. septembra 622. godine. Utvrdivanje ovog dogadaja kao pocetka racunanja vremena datira od halife Omera, a odluka je donijeta 17. godine nakon Hidžre. Mjesec Muharrem je odreden kao prvi mjesec u godini, zato sto se ponovo pocinjalo s radom nakon povratka sa hadža. Era je, tako, zapocela ne sa danom Hidžre, nego sa prvim danom mjeseca Muharrema godine Hidžre. Taj prvi dan je bio petak, 16. temuz (juli) 933. godine seleukidske ere i 622. godine julijanskog (gregorijanskog) kalendara.
Hidžretska godina ima takode dvanaest mjeseci:
1.Muharrem, 2.Safer, 3.Rebiu-l-evvel, 4.Rebiu-l-ahir, 5.Džumade-l-ula, 6.Džumade-l-uhra, 7.Redžeb, 8.Ša'ban, 9.Ramazan, 10.Ševval, 11.Zu-l-ka'de, 12.Zu-l-hidždže, koji se broje prema Mjesecevim fazama. Za razliku od Sunceve godine, Mjeseceve faze su krace od Suncevih za deset dana zbog toga hidžretska godina ima 355 dana. Prva Hidžretska godina se broji od kada je Poslanik Muhammed s.a.v.s. sa svojim slijedbenicima pod prisilom mekkelija nacinio preseljenje (hidžru) iz Mekke u Medinu 622. godine.
Ovom prilikom se, u svim Islamskim kulturnim centrima, širom dunjaluka, priprema prigodan program u povodu obilježavanja Nove 1425. hidžretske godine, prisjecajuci se na nastanak i znacaj hidžre za muslimane.
Allah dž.š. kaže: "Broj mjeseci u Allaha dž.s. je dvanaest, prema Allahovoj Knjizi, od dana kada je nebesa i Zemlju stvorio, a cetiri su sveta: to je prava vjera. U njima ne griješite!" (Et-Tevba, 36)
U ova cetiri sveta mjeseca ubraja se mjesec Muharrem, ciji je deseti dan Jevmu ašura. Poslanik s.a.v.s. je za vrijeme svoga boravka u Mekki postio ovaj dan zajedno sa Kurejšijama Mekke. Nakon sto je ucinio hidžru u Medinu zatekao je Jevreje da poste ovaj dan, upitao ih je zbog cega poste taj dan, na što su mu oni odgovorili: "Ovo je velik dan, u njemu je Allah dž.š. izbavio Musa'a a.s. i njegov narod od silnika Faraona i njegova naroda, pa je Musa'a a.s iz zahvale Allahu dž.š. postio ovaj dan, pa ga i mi postimo."
Na šta je Poslanik s.a.v.s. rekao: "Mi smo preci kod Musa'a a.s. od vas.", pa je postio taj dan i naredio ashabima i Ensarijama da ga isto tako poste, a zatim je rekao: "Ako docekam sledecu godinu posticu i deveti dan."
Resullah s.a.v.s. je dodao i deveti dan da bi se u ovom ibadetu razlikovao od Jevreja. Stim u vezi nalazimo i sljedeci hadis, gdje Poslanik s.a.v.s. kaže: "Postite jedan dan prije i jedan dan poslije" (Muslim i Ebu Džurejmeh)
A kolika je vrijednost mjeseca Muharrema i Jevmu ašure vidimo iz sljedecih hadisa.
Rekao je Allahov poslanik Muhammed s.a.v.s.: "Najbolji post poslije Ramazana kod Allaha dž.š. jeste post mjeseca Muharrema." (Muslim)
Muhammed Prenosi se takoder od Ebu Hurejre r.a. da je Poslanik s.a.v.s. rekao: "Najbolji post poslije posta mjeseca Ramazana jeste post Allahova mjeseca u kojem ga molite, post mjeseca Muharrema, a najbolji namaz posle propisanog farz-namaza jeste Kijamu lejl, nocni namaz." (Muslim)
Od blagodati ovog mjeseca jeste opraštanje tj. brisanje manjih grijeha onom ko isposti ovaj dan, kao što se prenosi od ibn Katadeh r.a. koji kaže:
Upitan je Poslanik s.a.v.s. o postu desetog dana u mjesecu Muharremu pa je rekao: "On je iskup (manjih grijeha) za prošlu godinu."
